Novosti

Termosan d.o.o. - Grijanje

1. Neke činjenice o grijanju koje bismo trebali znati

Prostor grijemo da bi nam u njemu bilo ugodno. Temperatura zraka u prostoriji samo je jedan od čimbenika koji utječu na naš osobni osjećaj ugode. Veliki utjecaj na ugodu u prostoru imaju i temperatura okolnih stijena dakle podova, stropova i zidova u prostoriji kao i vlažnost zraka i intenzitet strujanje zraka. Ako su stijene hladnije treba temperatura zraka biti viša da bi se postigao isti osjećaj ugode.

Grijanjem nadoknađujemo gubitke topline koji nastaju kroz stijeke prema van ili prema okolnim prostorijama koji su hladniji. Isto tako nadoknađujemo gobitke koji nastaju ventiliranjem prostora i koji nastaju ohlađivanjem zidova tijekom prekida grijanja. Vrlo rašireno mišljenje o grijanju kubature prostora je potpuno krivo.

Dulji prekidi grijanja i zatvaranje grijanja u pojedinim prostorijama donosi manje uštede nego li se to misli.

2. Uštede pri grijanju

Prave uštede postižu se kvalitetnom gradnjom, a to znači:

• građevinsko arhitektonskim rješenjima koja pogoduju malom rasapu energije
• kvalitetnom i dovoljno debelom izolacijom
• ugradnjom stolarije sa slabim provođenjem topline
• ventilacijom koja koristi otpadnu toplinu - rekuperacija

Kad su ispunjeni gornji preduvjeti ima smisla napraviti slijedeći korak, a to je izbor sistema grijanja i regulacije. U protivnom slučaju dobit ćemo rezultate koji će razočarati ili će biti neprimjereni prostoru.

3. Plinski kondenzacijski bojleri i kotlovi

Iskorištavaju i toplinu iz dimnih plinova tako da im je iskoristivost goriva veća do 20% nego kod klasičnih aparata. Iako mogu raditi i sa višim temperaturama vode, puni učin postižu zagrijavanjem vode na 50°C. To ih čini posebno pogodnim za zagrijavanje niskotemperaturnih sistema grijanja kao npr plošna (podna) grijanja, ventilokonvektori. U slučaju korištenja u kombinaciji sa čeličnim pločastim ili aluminijskim radijatorima potrebno je povećati radijatore za 100% da bi bojler dao optimalni učin.

4. Toplinske pumpe

Toplinske pumpe su danas "najinteligentniji" uređaji za grijanje. One uzimaju toplinu iz okoline: zraka, vode ili podzemlja i uz korištenje kompresora prenose tu toplinu u unutrašnjost grijanog prostora zagrijavajući direktno zrak ili vodu koja potom cirkulira kroz grijaća tijela. Toplinska pumpa iskorištava električnu pogonsku energiju tako da daje toplinu koja je 3-5 puta veća nego kad bismo električnu energiju koristili za direktno grijanje. Toplinska pumpa ne zagađuje okoliš i pridonosi smanjenju globalnog zatopljavanja jer oduzima toplinu iz okoline. Toplinske pumpe rade sa relativno nižim temperaturama (40-60oC) vode u polazu pa su kao i kondenzacijski bojleri pogodne za spajanje na niskotemperaturne sisteme grijanja. Loša strana toplinske pumpe je visoka cijena početnog ulaganja te su se ti uređaji udomaćili u zemljama koje su direktno financijski poticale ugradnju ili imaju vrlo visoke ekološke standarde.

5. Podno (plošno) grijanje

Plošno grijanje je ono grijanje gdje cijela ploha stropa, zida ili poda djeluje kao ogrijevno tijelo. Najuobičajenija je izvedba podnog grijanja. Može se izvesti ugradnjom električnih grijača u pod ili cijevi kroz koje protiče voda. Podno grijanje se izvodi tako da temperatura poda bude negdje između 24oC u prostorijama u kojima se trajno boravi, pa sve do 30 i 32oC u prostorijama kroz koje se samo prolazi, u rubnim prostorima uz staklene stijene ili u kupaonama. Zbog niske temperature poda ovaj način grijanja je pogodan samo za prostore koji imaju male gubitke topline, a to znači za prostore koji su dobro izolirani. U slučaju da su u prostoru povećani gubici topline, nije poželjno povećavati temperaturu poda, nego ugraditi dodatnu izolaciju ili dodatna grijaća tijela. Podno grijanje u odnosu na radijatorsko smanjuje potrošnju energije, a posebno je pogodno za pogon kondenzacjskim plinskim uređajima ili toplinskim pumpama.

6. Radijatorsko grijanje

Radijatorsko grijanje je zbog svoje cijene i mogućnosti ugradnje najrašireniji oblik grijanja.

7. Regulacija

Regulacija se provodi na nekoliko načina. U manjim stanovima uobičajeno je da se u jednoj središnjoj prostoriji postavi sobni termosat koji upravlja temperaturom u stanu. Taj termostat može biti i programski, koji omogućava automatski izbor različite temperature kroz 24 sata ili kroz različite dane u tjednu. Preporučljivo je u pojedinim prostorijama staviti na ogrijevna tijela termostatske regulacione ventile koji omogućavaju regulaciju temperature u pojedinim prostorijama. Slijedeća mogućnost je ugradnja regulacione centrale koja podešava temperaturu ogrijevnih tijela ovisno o vanjskoj temperaturi i dijelu dana/noći. Ovaj način reguliranja je poželjan u slučajevima kad su povećani zahtjevi za komforom kao kad se radi o većim stanovima, kućama ili drugim objektima. Također vrlo korisna je regulacija zonskim ventilima koja nam omogućuje da relativno manjim aparatom zagrijavamo veći prostor koji se t tijekom dana i noći različito koristi. Npr. u obteljskoj kući odvojimo spavaću, dnevu i radnu zonu. Jednostavnim zbrajanjem toplinskih potreba dobili bismo tri puta veći kotao iako u stvarnosti tijekom dana koristimo samo jednu zonu. Kao posljedica toga kotao najčešće radi sa smanjenim kapacitetom, a to dovodi do nerazmjerne potrošnje.